''Inovativnost nam danas treba više nego ikada da bi osmislili put, kako doći do jedne demografske strategije hrvatskog naroda'', rekao je Dragan Čović hrvatski član predsjedništva BiH na otvaranju konferencije ''Hrvati BiH – demografska stvarnost'', koja se održava na Sveučilištu u Mostaru.

Demografska kretanja se ponavljaju

''Ovih dana smo našim prijateljima, Bošnjacima, Srbima i onima koji drugačije razmišljaju poslali vrlo jasnu poruku. Nečija politika bila je bazirana na odlasku i poticaju odlaska nekog od naroda'', dodao je Čović, te naglasio kako se stanje hrvatskog naroda može samo cjelovito promatrati.

''Uvjeren sam da ćemo ovih dana imati slične rasprave u RH, zbog toga mi je drago da ćete nam vi s područja demografije pomoći i dati smjernice'', rekao je Čović dodajući da će svi koji bolje prate demografska kretanja razumjeti da se oni ciklično ponavljaju s više ili manje intenziteta u zadnjih stotinjak godina, kada je u pitanju hrvatski narod i čitavo okruženje BiH.

Čović je naglasio da se trend odlaska neće zaustaviti pukom željom i komentiranjem brojki, te da je inovativnost potrebna više nego ikada da bi se spriječio odlazak ljudi.

Netko potiče odlazak

''Neću na bilo koji način isključiti poziciju sva tri naroda BiH. Popis stanovništva kojim se ovih dana bavimo iz nekih drugih potreba lokalne politike, i onaj koji će uslijediti 2021. vrlo jasno pokazuje trendove. Pogledajte samo da smo u razmaku od 1996. do 2013. godine nakon užasa rata, potpuno promijenili strukturu stanovništva'', rekao je Čović i dodao kako se procjenjuje da nas nema ni tri milijuna.

Video: Konferencija o demografskoj stvarnosti Hrvata BiH

''Danas, iako će popis stanovništva pokazati da nas ima više od tri milijuna i sedam stotina, procjena je da nas nema ni tri milijuna. Onda se postavlja pitanje jesu li ostale proporcije s popisa stanovništva iz 2013. godine, gdje Hrvata ima negdje oko 15,4 posto. Nedavno sam na jednom okupljanju rekao da nas Hrvata na našu sreću ili nesreću ima 15,6 ili 15,7 posto, iako ih u apsolutnim brojevima ima bar stotinu tisuća manje nego što ih je bilo na posljednjem popisu. Isti su trendovi i kod druga dva naroda i mi zajedno moramo promišljati politike obrazovanja i ekonomije'', rekao je Ćović, konstatirajući da je neskladno iznio teme u svom izlaganju, ali i političari tako djeluju kada je u pitanju demografska politika.

Rektor Sveučilišta u Mostaru, Zoran Tomić, rekao je da je Sveučilište u Mostaru samo jedan od strateških projekata koji doprinosi da se hrvatski ''etnoglečer ne otopi''.

Sveučilište popravlja demografsku sliku

''Odlazak je odavno pretekao obnavljanje Hrvata u BiH. 'Povijesna tektonika i ljuljanje erodirali su biološko stablo i odavno otapaju etnoglečer ovog naroda', prije 20 godina napisao je demograf Ante Markotić. I zaista svjedoci smo demografske stvarnosti Hrvata u BiH'', rekao je Tomić, ističući da se demografska stvarnost nadvila nad nama poput kakve sjene.

''Sjena je to koja prijeti i od koje su generacije prije nas zazirale, sjena je to koja je našu generaciju pristigla poput zle kobi. Demografska slika bi bila znatno lošija da ne postoji Sveučilište u Mostaru, da ne postoji jedino javno Sveučilište na hrvatskom jeziku u BiH. Zaista zastanimo malo i zamislimo kako bi izgledali Mostar, Hercegovina i Dalmacija bez desetine tisuća mladih obrazovanih ljudi koji su studirali u Mostaru i vratili se u svoje domove'', rekao je Tomić.

Istaknuo je da kada postoji vizija, ljudi su je spremni provesti.

Ulaganje se vraća nakon 20 godina

''Ozbiljnom narodu koji se našao na povijesnom raskrižju ne smije nedostajati cilj i smjer, stoga se nadam da je upravo ova generacija smogla snage uhvatiti se u koštac demografskom sjenom koja se nadvila nad svima nama'', rekao je Tomić dodavši kako se ono što ulažemo u ljude može vratiti tek nakon 15 do 20 godina, od začeća do učinkovitog prispijeća.

Akademik Jakov Pehar predsjednik Hravatske akademije znanosti i umjetnosti BiH rekao je kako ljudi odlaze i da ih treba sačuvati. Konstatirao je da akademska zajednica ne smije šutjeti i prespavati događaje.

Odmaknite zabavljački mentalitet

''Što znači kad imamo sela prazna, bezvoljne ljude... Postavlja se pitanje kako se izvući iz ove situacije. To su prije svega mjere i zadaci, socijalni, ekonomski, gospodarski, obrazovni i naravno zdravstveni. Pošto radim u poljoprivredi mogu vam reći da se tu otvara velik prostor'', kazao je Pehar, no kako kaže i tu se često ne znamo snaći, što se vidjelo u slučaju smilja, masline, lavande.

''Što se događa? Jutros čovjek u Ljubuškom preorava stotinu hektara kamenjara i uređuje ga, kad je završio, došli iz općine i rekli plati zemlju. Nemojte ljudi! Treba mu dati pare i poticaj, kupiti sadnice da posadi, ovo upućujem županijama i ministru. Uradite ono što treba!'', rekao je Pehar podvlačeći da nema dovoljno vremena, te da ga treba nadoknaditi.

''Ja mislim i uvjeren sam da možemo nadoknaditi izgubljeno, ali moramo biti spremni na određena odricanja. Puno bismo stvari morali odmaknuti, prvenstveno taj zabavljačko potrošački mentalitet odmaknite, jer njemu nema mjesta u ovakvoj situaciji. Komore, agencije, nevladine organizacije, svega toga mora biti manje. Mislim da bi trebalo raditi jedan čestit dokument'', rekao je Pehar, ističući da je potrebno formirati radnu grupu od ozbiljnih ljudi koji će proći sve županije i markirati ono što je bitno, kratkoročno i što može riješiti.

Dok Zapadu treba, mi odlazimo

Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH, na današnjoj konferenciji je govorio o demografskoj prisutnosti katolika u BiH od 1996. godine do 2017. godine.

''Ovaj proces ne može se promatrati odvojeno od vrlo sličnog procesa koja pogađa i druga dva naroda, odnosno druge dvije vjerske zajednice u BiH'', rekao je Vukšić i napomenuo na našem prostoru demografski procesi ovise i o potrebi zapadnih zemalja za uvozom ljudi i radne snage i svega onoga što njima nedostaje.

''Ne znam koliko je javnosti poznato, podaci pretendiraju da je 23 milijuna ljudi iz zemalja koje su nekad bile pod komunizmom otišlo na zapad. To su ogromni procesi gdje je snažan ovaj zapadni utjecaj, a ja ga nazivam snažnim usisivačem biološke mase koja tamo nedostaje. Dok je tako, teško ćemo se oduprijeti'', rekao je Vukšić.

Demograf iz Republike Hrvatske Stjepan Šterc smatra kako su stvari predaleko otišle i da je, nažalost, demografska politika tek sad ušla u žižu zbivanja te da postaje i pitanje političkog opstanka.

Žene na porodiljnom se ne smiju kažnjavati

Kao konkretnu demografsku mjeru, Šterc je naveo kako se majke i trudnice u porodiljskom razdoblju "ne smiju kažnjavati", misleći time na to da im se tijekom tog razdoblja daje porodiljna naknada koja je duplo manja nego što su njihove plaće.

''Kada jedna zemlja nestaje ovakvim intenzitetom, prirodnim putem i vanjskim migracijama, onda je potpuno jasno kakva se odluka mora donijeti'', poručio je Šterc.

Ocijenio je kako je najjednostavnije reći kriv je ili "Zapad", ili novi način života, podsjetivši kako se oni, koji se time bave, govore o tome već trideset godina i najavljuju ovu situaciju.

Po njegovom mišljenju, svaka zemlja može racionalno pristupati svojoj problematici, kao što su to uradili Irska, Island i Izrael, zemlje koje su shvatile da je najvažnija, i to u svim djelatnostima, ljudska populacija.

Konferenciju, koja se održava se pod visokim pokroviteljstvom Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH, organiziraju Sveučilište u Mostaru, Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH i Hrvatski narodni sabor BiH.